U ovo vrijeme otići do papirnato plišane rodice  u najmanju ruku je po zdravlje opasno. Naime oko nje  turistički zalutamo. Naravno ako se ne uplašimo kao 99.99% turista ljepotom navedenog krpa spomenika dovodimo se u opasnost od toplotnog udara. Naime ona se prži , a u parku radnog naziva „ Cvjetni park“ ni traga hladovini osim one za bubamare.

Zelene oaze

Česti su komentari sugrađana da se opet kljaštri drveće i da ga je sve manje. Grad zelenih oaza i prekrasnih parkova pretvara se grad u kojem umjesto zelenih površina postaju prioritet  betonska parkirališta naravno plava. Usput prazna su i ona nova, a stara standardno popunjena. Očigledno nema se ni novaca za parking. Grad  u kojem su asfalt i beton već preuzeli primat. Da ne bude sve sivo sve se više Brođana kreće na romobilima koji su zeleni. Tako da ih možemo vidjeti doslovno svugdje u našem gradu. Projekt koji je apsolutno uspio za razliku  svojevremeno od bicikala za najam.

Olakšavanje podnošenja ljetnih vrućina i stvaranje mjesta na kojima će građani moći boraviti na otvorenom osobito je važno ovog ljeta s obzirom na to da će mnogi građani godišnji odmor provesti upravo u gradu. Pošto  sam i sam imao moždani udar moram se priznati da mi je nemoguće hodati avenijom u Svačičevoj , a druge ni nemamo. Sam pojam avenije je u Brodu lišen svog značenja.   Značenje avenija je: prilaz, put do vile, dvorca ili reprezentativne zgrade ograđen drvoredom; vrlo široka gradska ulica s drvoredom…, kod nas su dvorci trgovački centri?Šetnja  postaje potraga za hladovinom. Doslovno je u pojedinim dijelovima grada ima u tragovima. Zelene oaze u ovim ekstremnim toplinama snižavaju vanjsku temperaturu za 10 ak, ako ne i više stupnjeva. Hlad pa i klupe kojih je na Slavoniji 1 puno manje često se nalaze direktno na Suncu. Po ovim temperaturama doslovno je mnogima nemoguće  izaći i van. Opasno je pogotovo ako nemamo automobil da ga parkiramo na +50 u plavim zonama.



Trebamo drveće

Drveća neće samo osigurati svima potrebni hlad, već nam osigurava i vodu koja isparava iz njihovih listova i može rashladiti susjedstvo za nekoliko stupnjeva tijekom najtoplijih razdoblja. Dok je vrh urbanizma beton, sve će više biti i fatalnih slučajeva. Ne zaboravimo i mi zdravi ili ne se pregrijemo. Zaboravili smo da lišće apsorbira i filtrira lokalno zagađenje, što je važan doprinos posebno u razdobljima velike topline u kojima se povećava i gradski smog zbog kojeg mnogi imaju problema sa astmom i ostalim bolestima.

„Na mjestima gdje su bila po dva ili tri stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene njihovom krošnjom, temperatura je bila niža za prosječno 3,5 °C, a mjestimice - posebice tamo gdje su broj i gustoća stabala stvarali više hlada, čak i do 5,7 °C.“; izvor ekovijesnik

Posljednjih godina mnogi urbani arhitekti pokušavaju te tamne površine zamijeniti svjetlijim materijalima. Zamislite da u našem gradu postoji poneki i bijeli krov. Zvuči nezamislivo, a zelena oaza na vrhu zgrada kao besmislena utopija.  Zamislite da se može može prošetati Zrinskom, Gupćevom, Svačičevom , ulicom Ksavera Šandora Đalskog i da ne nabrajam dalje. Nekad su te sve ulice bile ulice topola, drveča i hlada. Danas su te iste postale Sahara kojom caruje beton, a mi smrtnici smo u potrazi za hladovinom koje nema. Vidio sam da budem točan dva novoposađena drveta ispred svoje zgrade. Dok ona narastu za tako potrebnu hladovinu odsjeći će ih , prije nego što budu imali šansu postati i hlad. Sve odlazi pa i drveće , jedino naša roda opržena suncem ostaje. Nimalo ne bi bilo šteta da i ona ode slobodnim letom u hladovinu naravno.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije SBOnline portala.