Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
22.6.2023. | 08:56
SBOnline
Pregleda: 4044
FOTO:
Danas je Dan antifašističke borbe, što to znači pitali smo povjesničara Petra Bašića.
"Sam datum obilježava osnivanje Prvog partizanskog odijela, prve jedinice, dakle 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska. Tu se radilo o simboličnom činu, tek poslije se partizanski pokret razvijao", govori Bašić.
"Antifašizam je u osnovi današnjeg svjetskog poretka, antifašizam predstavlja suprotnost svemu onome što su fašizam i nacizam četrdesetih godina predstavljali. Naravno da imamo razne interpretacije u posljednje vrijeme, pa neki tvrde da je Hrvatska tada imala državu, da su se partizani pobunili protiv hrvatske države, što nije istina. Ne smijemo zaboraviti da je antifašizam u osnovi današnjeg svjetskog poretka i da on predstavlja pobjedu ljudskosti nad neljudskim i isključivim društvima", dodaje Bašić.
U Jugoslaviji Dan antifašističke borbe nije postojao, već ga je u Hrvatskoj uveo prvi predsjednik Franjo Tuđman. Odred koji je osnovan na današnji dan prije 82 godine tada je imao 77 boraca, koje je predvodio zapovjednik Vlado Janić Capo i Marijan Cvetković.
"Zaslužuju da se spomenici održavaju, nažalost mi smo jako puno antifašističkih spomenika maknuli i pri tome se zaboravilo da je bit partizanskog antifašističkog pokreta Hrvatska. Sve do 43. godine gotovo 80 posto svih partizanskih antifašističkih jedinica su bili Hrvati, tek poslije 44. godine s masovnim mobilizacijama u Srbiji dolazi do ustanka u nekim drugim krajevima. Hrvati su se podigli u borbi protiv onih koji su htjeli ubijati nedužne, koji su htjeli progoniti političke neistomišljenike, židove i Srbe", kazao je Bašić.
"Hrvatska bi se trebala ponosit antifašističkim pokretom, to je govorio i prvi predsjednik Tuđman. Hrvatska se danas temelji na tome što se pridružila humanosti, što je stala na stranu čovječanstva a ne na stranu nekakvih režima koji su htjeli ubijati svoje protivnike. Trebala bi odati dužno poštovanje takvim ljudima", zaključuje povjesničar Petar Bašić.