Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
Slavonski Brod treći najgori u Europi
FOTO: Screenshot: European Environment Agency
Slavonski Brod treći je najgori grad u Europi po kvaliteti zraka, po novim podacima Europske agencije za okoliš (EEA) koji pokazuju da više od polovice europskih gradova i dalje ima problem sa zagađenjem zraka unatoč smanjenju emisija tijekom prošlogodišnje karantene zbog pandemije koronavirusa.
Najgora situacija je u istočnoj Europi, gdje je ugljen i dalje važan izvor energije.
Najzagađeniji je zrak u poljskom gradu Nowy Sacz, gdje dvogodišnji prosjek zagađenja sitnim lebdećim česticama promjera manjeg od 2.5 mikrometara (PM2,5), koje su jako štetne za zdravlje, iznosi 27.3 mikrograma po metru četvornom.
Na drugom mjestu je talijanska Cremona s 25.9 mikrograma PM2,5 čestica po metru četvornom, a na trećem Slavonski Brod s 25.7 mikrograma PM2,5 čestica po metru četvornom.
Tri grada s najčišćim zrakom u Europi su Umea u Švedskoj (3.7), Tampere u Finskoj (3.8 mikrograma) i Funchal (4.2) u Portugalu.
Loše i u Zagrebu
U Zagrebu dvogodišnji prosjek zagađenja zraka PM2,5 česticama iznosi 15.8 mikrograma po metru četvornom, što je loša kvaliteta zraka, a u Rijeci 10.6, što je umjereno zagađenje, po podacima Europske agencije za okoliš.
Europska agencija za okoliš analizirala je podatke iz 323 europska grada 2019. i 2020. i utvrdila da su u njih samo 127 razine lebdećih čestica PM2,5 bile ispod razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Te čestice izazivaju u Europi više od 400.000 preranih smrtnih slučajeva na godinu.
Podaci EEA-e pokazuju dvogodišnji prosjek i dostupni su samo za mjesta u kojima se kvaliteta zraka prati neprestano pa nisu uključeni svi europski gradovi.
EEA navodi da su mjere zatvaranja zbog pandemije dovele do velikog smanjenja razina dušikovog dioksida, štetnog plina koji oslobađaju dizelski motori, ali su razine sitnih čestica ostale visoke.
Razine dušikovog dioksida pale su za više od 60 posto u nekim gradovima u karanteni u travnju 2020., ali su smanjenja razina lebdećih čestica bile manje dramatične - razine grubih čestica (PM10) prošli su travanj pale oko 20 do 30 posto.
Stručnjaci europske agencije objašnjavaju da je to zato što postoji puno više izvora lebdećih čestica od prometa, uključujući grijanje, industriju i poljoprivredu.
"Premda se kvaliteta zraka posljednjih godina značajno poboljšala, zagađenje zraka ostaje i dalje tvrdoglavo visoko u mnogim gradovima u Europi", rekao je izvršni direktor EEA-e Hans Bruyninckx.
Izvor: www.index.hr
