Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
RAD NEDJELJOM: Prema novom prijedlogu Vlade, imali bi samo 16 radnih nedjelja u godini
trgovine
(FOTO: Arhiv)
Prema novom prijedlogu Vlade, imali bi samo 16 radnih nedjelja u godini: za vrijeme turističke sezone na obali i uoči blagdana na kopnu. Iznimke bi bile napravljene za benzinske postaje, zračne luke i kolodvore. Mogle bi raditi i kosci i pekarnice, ali do 13 sati. Time je otklonjen termin zabrane, što je smetalo ustavnim sucima.
Potrošači bi time izgubili komociju kupovine nedjeljom, kada se obavlja 15 posto tjedne kupovine. Gube i male kvartovske trgovine, gdje građani odlaze po tri do četiri namirnice koje nam nedostaju za nedjeljni ručak. Izgubili bi i veliki trgovački centri jer mnogi nedjelje provode tamo i često troše neplanski. Treba znati i da vlasnici tih trgovačkih lanaca žive od najamnine koja se ugovara po broju radnih dana pa bi oni godišnje izgubili 35 ili 36 najamnina.
Međutim, neki će i profitirati. Europska praksa pokazuje da su to kafići i restorani i zaposlenici u trgovinama, njih čak 102 tisuće u Hrvatskoj. Većina ih sada radi nedjeljom pa je slobodna, primjerice, u ponedjeljak ili utorak, kad im drugi ukućani nisu, istaknuo je u Dnevniku Nove TV reporter Dino Goleš.
Ta nedjelja, tvrde sindikati, plaćena je tek četiri kune više po satu. Inače, plaće prodavača u trgovinama su među nižima. Sindikati kažu 4650, a Zavod za statistiku 5300 kuna. Treba znati i da su trgovci u posljednjih pet godina ostvarili 84 posto veću neto dobit, a plaće prodavača u tom razdoblju rasle su tek 24 posto, 11 posto manje od prosjeka.
Što se tiče europske prakse, razlikuju se od države do države. U Sloveniji je to uređeno kolektivnim ugovorom pa rad nedjeljom treba platiti dvostruko što se mnogima ne isplati. Mađarska je eksperimentirala s potpunom zabranom, od nje je odustala, pa sada rade trgovine u velikim trgovačkim centrima i turističkim središtima.
U Austriji nedjeljom uglavnom ne možete u kupovinu, ali možete u turističkim središtima. Tamo zakon propisuje najviše 72 radna sata tjedno pa tko radi nedjeljom, kraće radi drugim danima. U Njemačkoj se uglavnom ne radi nedjeljom, ali puno je izuzetaka koje propisuju savezne pokrajine.
(IZVOR: www.dnevnik.hr)
