Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
Prije 29 godina tragedija na Plavom polju
27.5.2021. | 09:59
Igor Safundžić
Pregleda: 1942
FOTO: Igor Safundžić
Današnji dan, prije točno 29 godina, zapamćen je kao jedan od najtežih ratnih dana za naš grad. Toga je dana od četničke granate poginulo troje djece, a četvero je teško ranjeno na dječjem igralištu na Plavom polju.
Toga kobnoga proljetnog poslijepodneva, 27. svibnja 1992., dvanaestogodišnji je Dejan Mijatović nakon mjeseci provedenih u podrumu sa svojim osmogodišnjim sestrama blizankama izišao iz kuće željan igre. Zajedno s njima, na igralište u naselju Plavo polje u Slavonskom Brodu, u neposrednoj blizini zgrade u kojoj je živio, toga se dana igralo još 30-ak djece. Nažalost, njihova igra nije dugo trajala. Dejanov život prekinula je granata ispaljena sa srpskih položaja na planini Motajici u susjednoj Bosni. Udarila je u drvo i raspršila po djeci. Osim njega, ta je granata ubila i šestogodišnju Sabinu Hodžić te 13-godišnjeg Bojana Timarca, dok je jedno od desetak teško ranjene djece bila i Dejanova sestra Ana, koja je zadobila vanjski prijelom prstiju i potpuno joj je razneseno koljeno. Druga sestra Marija potrčala je kući i roditeljima rekla tužnu vijest.
Nakon što je pala granata očevici tvrde da je to bio pravi pokolj. Užasne scene i jaukanje ranjene djece. Nikada nitko nije odgovarao za taj stravičan čin. Ne ponovilo se.
