“Ja sam za euro inače, prema tome u eurima. Sigurnije je, ako je cijela Europa to prihvatila zašto bismo mi bili izuzetak kao članica Europske unije”, smatra Vladimir Pavleković iz Zagreba.

“Vjerujem kunama, jer ovo sve što donosi Euro to će biti daleko biti sve skuplje”, tvrdi Tilda Janečić iz Zagreba.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno zaduženje građana iznosi više od 140 milijardi kuna, od čega je oko 77 milijardi, odnosno 55 posto kredita – u kunama. Zaduženja s valutnom klauzulom iznose više od 63 milijarde kuna – takvih je kredita u zemlji gotovo 45 posto, piše RTL.

“Više od četiri petine gotovinskih kredita su kunski krediti, neki manji dio otpada na euro kredite. To su uglavnom krediti kraće ročnosti, pa ni razlika u kamatama ne dolazi toliko do izražaja”, tvrdi Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.

S druge strane, stambene kredite i dalje imamo uglavnom u stranim valutama, prije svega u euru. No, kunski stambeni krediti, kojih je 30 posto, bilježe rast – a ovo je razlog.

“Jedan od važnih razloga zašto se povećava udjel kunskih kredita je smanjenje razlike u kamatnim stopama. Pa ako pogledate statistiku vidjet ćete da su stambeni kunski krediti u nekim mjesecima u prosjeku čak i jeftiniji od eurskih”, tvrdi Šošić.

Neovisno planirate li dignuti kredit u kunama ili eurima, najvažnija je, kažu stručnjaci – kamatna stopa.

“Danas ako netko treba uzeti kredit, mislim da je puno svrsi shodnije i bolje fokusirati se na visinu kamatne stope koja se traži ako se uzima u kunama ili eurima i prema tome odlučiti u kojoj valuti uzeti kredit”, tvrdi Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.

“Jedna banka nudi samo kredite u kunama, jednostavno su odustali od kredita u eurima. Ono što je zanimljivo, ako govorimo o konverziji. Nebitno je u kojoj valuti imaju kredit, kako će se promijeniti njihova plaća, tako će se konvertirati i krediti u euro”, tvrdi Hrvoje Travnikar, kreditni posrednik.

Kredit, bez obzira na valutu, je rizik. Kako god se okrene. No, ipak…

“Ne treba ništa čekati, kamatne stope nikad nisu bile niže na tržištu nego danas”, tvrdi Travnikar.

“Sad imamo inflaciju, ako ona kao takva ne bude privremena, nego se produži – naravno da postoji mogućnost da će kamatne stope i na euro se povisiti, i onda možda možemo doći u situaciju da u 2023. godini kada bude vrijeme konverzije kredita iz kuna u eure, da možda kamatne stope na europske kredite neće biti toliko niske kao što su sada”, objašnjava Japunčić.

Ipak, takav scenarij, kažu stručnjaci, malo je vjerojatan. Najvažnije je da kod novih kredita kamatna stopa bude fiksna.