Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
(FOTO: Siniša.V.)
U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 8 i gotovo 15 m2 stambenog prostora.Usporedba s prethodnim istraživanjem pokazuje da si Hrvati iz godine u godinu sve teže mogu priuštiti kupnju stana.
Naime, u 2017. indeks priuštivosti osjetno je porastao u odnosu na 2016. u svim većim gradovima što ukuzuje na znatno brži rast cijena nekretninu u odnosu na rast plaća. Tako je, primjerice, 2016. za kvadrat stana prosječni Zagrepčanin trebao izdvojiti 12,6 posto godišnjeg dohotka, a godinu kasnije morao je izdvojiti 16 posto.
Kada je riječ o 20 najvećih gradova, indeks priuštivosti najviše je porastao u Koprivnici, Požegi i Vukovaru, a najmanji rast zabilježen je u Zagrebu, Šibeniku i Puli, piše tportal.
Najpriuštiviji stanovi su u Petrinji, gdje indeks iznosi 6,7, a slijede Beli Manastir, Vukovar, Ogulin, Duga Resa, Sisak, Nova Gradiška i Vinkovci.
U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 8 i gotovo 15 m2 stambenog prostora.
Kada je riječ o četiri najveća grada, stanovi su najdostupniji građanima Osijeka, koji za kvadrat trebaju izdvojiti 15,1 posto godišnjeg dohotka. Zagrepčane prosječni kvadrat košta 16 posto godišnjeg dohotka, a Riječane 18,5 posto. Najteže do stana dolaze Splićani, kojima kvadrat stana 'pojede' 27,7 posto prosječnog godišnjeg dohotka, piše tportal.
(IZVOR: www.tportal.hr)